Floris Korb i Kalman Giergl; Ferdinand Fellner i Hermann Helmer: Umjetnički paviljon

Floris Korb i Kalman Giergl; Ferdinand Fellner i Hermann Helmer: Umjetnički paviljon, 1895. – 1896.; 1897. – 1898.

            Umjetnički su paviljon za Milenijsku izložbu u Budimpešti 1896. godine projektirali mađarski arhitekti Korb i Giergl. U natječaju koji je raspisala Zemaljska vlada stajalo je da paviljon treba biti montažnoga karaktera sa željeznom konstrukcijom te da se nakon izložbe treba demontirati i prenijeti u Zagreb. Ponovna izgradnja paviljona dodijeljena je Fellneru i Helmeru, a radove izvode Hönigsberg i Deutsch.

Umjetnički paviljon osmišljen je kao reprezentativan izložbeni prostor za velike izložbe, tu je funkciju zadržao i do danas. Njegova moderna konstrukcija skrivena je ispod dekorativna zidnog plašta. Iako su stil u kojem je paviljon izgrađen smatrali primjerom ampira i renesanse, kasniji kritičari pridavali su mu elemente klasicizma i secesije. To je posljednja historicistička građevina unutar Zelene potkove.

fellnerhelmer3


Središnji dio stupnjevito se diže u visinu od ulaznoga dijela s trokutastim zabatom do velike kupole s lanternom koja počiva na poligonalnoj osnovi. U izložbeni prostor svjetlost dopire s gornje granice nadsvođene staklom te prozora „paviljona“ usmjerenih prema jugu. Krila paviljona nemaju prozorske otvore, ali je njihov volumen naglašen rustikalnim pilastrima na koje se u krovnoj zoni nadovezuju akroteriji. Bočne strane krila pilastrima su podijeljene na tri dijela i naglašene trokutastim zabatom. S južne se strane prizemlje lučno rastvara.