Friedrich von Schmidt: crkva sv. Marka

Friedrich von Schmidt: crkva sv. Marka, restauracija 1876. – 1882.

            Nakon posla na katedrali u Đakovu, bečki arhitekt Friedrich von Schmidt dobiva i nekoliko poslova u Zagrebu, a jedan od tih je i izrada projekata za restauraciju crkve sv. Marka na Gornjem gradu. Budući da je crkva bila temeljito barokizirana te da devetnaestostoljetni duh vremena uglavnom nije uvažavao barok, smatrano je da je treba srušiti, ali se biskup Strossmayer usprotivio i dao poticaj za njezin povratak u „prvotno stanje“ – gotiku. Restauracija unutrašnjosti crkve započinje 1876. godine, a vanjštine 1878./1879. godine. Voditelj radova bio je Schmidtov učenik Herman Bollé, koji je najveći trag ostavio u unutrašnjosti (oltari, vitraji).

         Tijekom restauracije podignut je krov crkve, glavno je pročelje u potpunosti preoblikovano, popravljeni su prozori i kontrafori, izvedena je regotizacija svetišta, a toranj je dobio novi vrh u stilu rane renesanse u kojem je izgrađeno podnožje. Vertikalnim i horizontalnim fugama simulirana je gradnja kamenim blokovima, ali to u kasnijim restauracijama nije poštivano.

schmidt1

 

          Krov je izveden polikromiranim glaziranim crijepom tako da tvori grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te grb Grada Zagreba. U tim se motivima i motivima iz hrvatskoga narodnog veziva izvedenim prema publikaciji Ornamenti jugoslavenske narodne i domaće umjetne obrtnosti Felixa Laya očituje težnja za genius loci („duhom mjesta“) jer time Schmidt gotiku i neogotiku, u kojima se često pojavljuje uporaba glaziranoga crijepa, približava narodu definirajući je kao hrvatski spomenik. U tome se može prepoznati primjena načela Bekleidungskunst Gottfireda Sempera, prema kojemu se građevina „odijeva“ u dekorativne elemente na temelju kojih se određuje njezina funkcija.