Friedrich von Schmidt: palača JAZU (danas palača HAZU)

Friedrich von Schmidt: palača JAZU (danas palača HAZU), Trg Nikole Šubića Zrinskoga, 1880. – 1884.

Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izvedena je prema projektu Friedricha von Schmidta iz 1877. godine po uzoru na firentinske i rimske renesansne palače koje je Herman Bollé imao zadatak crtati kako bi svojemu učitelju olakšao osmišljavanje ovoga projekta. Palača ima vrlo jednostavnu dekoraciju, ali pročelje ne djeluje monotono zbog oblikovanja pročelja fasadnom opekom i kamenom (Rohbau), čime se stvaraju koloristički efekti. Horizontalna podjela glavnoga pročelja obuhvaća četiri etaže odijeljene vijencima (krovni je vijenac najistaknutiji bojom i dekoracijom s konzolama). Podrumska etaža izvedena je u kamenu, a ostale u fasadnoj opeci. Pri vertikalnoj podjeli pročelja naglašena je njegova trodijelnost zbog središnjega rizalita. Svaki dio obuhvaća tri prozorske osi. Rubovi druge i treće etaže naglašeni su kamenim profilima koji simuliraju rustičnu obradu. Prozorski otvori druge i četvrte etaže polukružno su zaključeni, a prozori treće etaže pravokutna su oblika. Njihovi arhitektonski okviri stupnjevito se ističu gledajući od druge do četvrte etaže, pri čemu su na četvrtoj etaži najistaknutiji te i razgraničeni pilastrima. Na rizalitnome dijelu treće etaže pojavljuje se balkon s balustradom koji stoji na četirima kaneliranimkorintskim stupovima izvedenim u kamenu koji naglašavaju prostor između triju lučnih otvora na ulaznome dijelu između kojih se, u osi sa spomenutim stupovima, nalaze i kameni pilastri. Schmidt je predvidio stubište samo između središnjega para stupova, ali je ono prošireno u XX. stoljeću. Palača je projektirana i sa zenitalnim osvjetljenjem kako bi se osigurao što bolji ulazak dnevnoga svjetla i time smanjila mogućnost od požara uzrokovanih plinskim svjetiljkama. Stražnje pročelje palače slično je glavnomu, samo bez balkona i ulaznih stupova, a broj prozorskih osi u bočnim (nerizalitnim) dijelovima reduciran je s tri na dvije.

Neorenesansni stil odabran je jer se smatralo da se suvremena znanost rodila u razdoblju renesanse pa su palače posvećene edukaciji građene u tom stilu. Od otvorenja ove palače do danas u njoj je smještena Strossmayerova galerija starih majstora, prva galerija slika u Hrvatskoj.

hazu