Herman Bollé: Mirogoj

Herman Bollé: Mirogoj, 1879. – 1917. (arkade; kapela Krista Kralja 1913. – 1927.)

            Sredinom XIX. stoljeća, usponom građanskoga sloja, pojavljuje se ideja o zajedničkome groblju svih vjeroispovijesti. Godine 1873. utemeljen je Mirogoj a 1876. vrše se prvi pokopi na njemu. S obzirom na to da je u drugoj polovici XIX. stoljeća i u Europi počela izgradnja gradskih grobalja, Zagreb je slijedio ta zbivanja te je posao povjeren Hermanu Bolléu.

Mirogoj je Bolléovo remek-djelo nastalo u stilu talijanske renesanse koje su čak i njegovi suvremenici izvrsno prihvatili. Bollé arkade, kojima se njegova konstrukcija otvara prema groblju počinje graditi od 1879. godine. Prema gradu struktura je jednostavnija, tj. zatvorena je zidnim plaštem Rohbau tipa, pri kojemu dominira fasadna opeka, a u kamenu su izvedeni samo značajniji elementi; tu se očituje utjecaj Schmidtovih projekata za palaču HAZU. Da zid ne bi djelovao monotono, Bollé na njemu izvodi niz pilastara te ga naglašava širokim vijencem u gornjem dijelu i u pravilnome ritmu iznad paviljona postavlja kupole na tamburima s polukružno zaključenim prozorskim otvorima. Budući da je groblje na padini, Bolléova se konstrukcija „penje“ od kraja arkada prema glavnome ulazu. Arkade su s paviljonima povezane stubama, kojima se ostvaruje i komunikacija između groblja i paviljona te, preko njih, i groblja i arkada. Slična kupola kao nad paviljonima, samo većih dimenzija ističe se u središnjemu dijelu kompozicije, tj. ulaznome dijelu groblja, na centralnoj kapeli Krista Kralja građenoj također u stilu talijanske neorenesanse Rohbau tipa. Njezinu je gradnju nakon Bolléove smrti dovršio također jedan od Schmidtovih učenika – Vinko (Vincenz) Rauscher. Bollé je na Mirogoju izgradio i nekoliko grobnih kapela, mrtvačnicu te pravoslavnu kapelu sv. Petra i Pavla.

Mirogoj je, na neki način, i urbanistička intervencija koja ne narušava sliku grada, nego doprinosi njegovu skladu uklapajući se u postojeću vizuru.

bolle5