Ferenc Pfaff: Željeznički kolodvor

Ferenc Pfaff: Željeznički kolodvor, Trg kralja Tomislava 12 i 13, 1890. – 1892.

            Zagrebački željeznički kolodvor uklapa se u tipologiju izgradnje željezničkih kolodvora krajem XIX. stoljeća – izgrađen je u blizini gradskoga središta (u osi s palačom HAZU i Kemijskim laboratorijem) u neorenesansnome stilu, svojom izduženošću definira prostor Trga kralja Tomislava, ima pročelje paviljonskoga tipa te bogatu dekoraciju s alegorijskim kompozicijama i neoklasicističkim ukrasima. Radove je izvodila tvrtka Ivan Milko i drug iz Segedina.

pfaff2


Na pročelju se ističu tri masivna jednokatna volumena paviljonskoga tipa povezana dvama nešto nižim, također jednokatnim, ali izduženim volumenima u prizemlju raščlanjenim arkadama koje nose balkon s balustradom iz kojega se izdiže kat s prozorima pravokutna oblika i koji gotovo da i nema arhitektonsku dekoraciju. Prostor između lukova dodatno je naglašen pilastrima. Bočni volumeni paviljonskoga tipa također nisu pretjerano dekorirani; na njima se najviše ističu trokutasti zabati iznad prozora prvoga kata. Središnji volumen paviljonskoga tipa nešto je viši od bočnih, a u prizemlju i na katu rastvoren je trima lučnim otvorima koji su na katu osobito naglašeni postavljanjem trokutastoga zabata na četiri stupa s korintskim kapitelima u osi sa zidom između otvora. U kombinaciji zabata i stupova očituje se utjecaj klasicističke arhitekture jer podsjeća na pročelje grčkoga hrama. Ta je kompozicija naglašena i nišama u kojima su smještene ženske figure. U zabatu je izvedena alegorijska kompozicija u visokom reljefu. Prizemlje je od prvoga kata odijeljeno vijencem s metopama i triglifima. Izduženi dijelovi građevine imaju dvoslivni krov, a „paviljoni“ piramidalni krov omeđen balustradom s akroterijima; vrh piramide „odrezan“ je te je na to mjesto postavljena krovna ograda. Na bočne paviljonske dijelove nastavljaju se niski znatno uvučeni volumeni koji su prvotno služili kao ulaz i izlaz.