Herman Bollé: Muzej za umjetnost i obrt i Obrtna škola

Herman Bollé: Muzej za umjetnost i obrt i Obrtna škola, Trg maršala Tita 9, 10 i 11, 1887. – 1892.

            Zgrada u kojoj su smješteni Muzej za umjetnost i obrt te Obrtna škola (danas Škola za primijenjenu umjetnost i obrt) najvažniji je primjer gradnje u stilu njemačke neorenesanse u Bolléovu opusu, ali i u hrvatskoj umjetnosti. Pri njezinu projektiranju znatan utjecaj zasigurno je imalo i Bollévo iskustvo nadziranja izvođenja radova prema Schmidtovu projektu za nadogradnju austrijske Narodne banke u Beču (1873. – 1875.), jedne od prvih objekata u središnjoj Europi izvedenih u stilu njemačke neorenesanse.. Taj neostil u Hrvatskoj nije pretjerano zaživio jer ga se smatralo jednim načinom germanizacije.


Zbog svojih monumentalnih dimenzija zgrada oblikuje zapadnu stranu Trga maršala Tita. Ona se ističe svojim reprezentativnim pročeljima složene kompozicije koja se temelji na načelu dodavanja volumena. Ravnoteža se ipak osjeća, a najreprezentativnije je glavno pročelje koje je tim volumenima podijeljeno na tri istaknuta i dva uvučena dijela koja se međusobno prožimaju; ta se razigranost prenosi i na krov, što ostavlja dojam dinamičnosti unatoč strogoj simetriji pročelja. Iako su ugaoni dijelovi pročelja samo plitko istaknuti u prostor, u krovnoj su zoni naglašeni oblicima nalik na piramide pa podsjećaju na obrambene kule neke utvrde. U središnjem dijelu jedan je volumen istaknut u odnosu na dio koji ga povezuje s ugaonim konstrukcijama. Također je naglašen i u krovnoj zoni. Na njega se nadovezuje rizalit čiji je zabat najornamentiraniji dio pročelja i u njemu se najlakše uočavaju značajke dekoracije njemačke renesanse, ali i sličnost sa zabatom portala već spomenute Narodne banke u Beču. Pročelje je podijeljeno na devetnaest prozorskih osi. Glavni je ulaz smješten u središnjoj, desetoj osi, a sporedni ulazi smješteni su uz ugaone rizalite u uvučenim dijelovima pročelja, u trećoj osi s lijeva i trećoj osi s desna. Na podrumskoj etaži te na uglovima dodanih volumena u prizemlju i pilastrima koji se protežu između prozora rizalita u prizemlju upotrijebljena je rustika. Vertikalna raščlamba prvoga i drugoga kata pojačana je korintskimpilastrima na visokim bazama (sežu gotovo do polovice visine prozora prvoga kata) u unutarnjim dijelovima rizalita koji se udvostručuju na njihovim rubovima i stoje na zajedničkoj bazi. Prozorski otvori u prizemlju zaključni su jedva zakrivljenim lukom, prozori prvoga kata polukružnim lukom i oni se najviše ističu zbog natprozornika također u obliku polukružnoga luka, a prozori drugoga kata pravokutna su oblika. Horizontalna podjela između prizemlja i prvoga kata te prvoga i drugoga kata ostvarena je jednostavnim vijencima, a jedino su odstupanje od te jednostavnosti konzole koje se pojavljuju iznad prozora u rizalitnim dijelovima pročelja. Krovni je vijenac ornamentiran antropomorfnim likovima unutar pravokutnika postavljenih u osi s prozorima i girlandi postavljenih u osi s pilastrima, a uglovi su riješeni dvama stiliziranim akantovim listovima. Na ovoj se građevini uočavaju motivi kojima se Bollé često koristi: krovne ogradice i dimnjaci s krovićima.