Opis projekta

Ideja o projektnoj nastavi koja bi obuhvatila značajnija arhitektonska ostvarenja (novogradnje i restauracije) iz razdoblja historicizma u Zagrebu nastala je kada su na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu studentima nastavničkoga smjera ponuđene teme diplomskih radova koje su se odnosile na značajne spomenike iz hrvatske kulturne baštine (npr. crkva sv. Donata u Zadru, Dioklecijanova palača u Splitu, katedrala sv. Jakova u Šibeniku itd.) kojima bi trebalo pristupiti iz perspektive projektne nastave iz nastavnoga predmeta Likovna umjetnost. Budući da u Zagrebu ima najviše gimnazijalaca, osmišljen je projekt kojim bi mogli bolje upoznati objekte iz razdoblja historicizma pokraj kojih svakodnevno prolaze, a čije umjetničke vrijednosti možda nisu ni svjesni. Neki od tih objekata smatraju se znamenitostima, odnosno simbolima Grada Zagreba. Odabir građevina podložan je promjenama, tj. ovisi o profesoru i učenicima koji sudjeluju u realizaciji projekta.

Za projektnu nastavu obično se odabiru šire teme utemeljene na načelima korelacije i integracije. Kroz projekt može se pristupiti određenomu obliku vizualne umjetnosti (npr. arhitektura, kiparstvo, slikarstvo, fotografija, dizajn...), stilskom razdoblju (npr. obraditi renesansu u korelaciji s drugim umjetnostima, ali naglasak staviti na likovnu umjetnost), školi ili pravcu u likovnoj umjetnosti (npr. sienska škola; dadaizam), stvaralaštvu određenoga umjetnika na monografskoj razini (npr. slikarski opus Salvadora Dalija). Projektna se nastava može ostvariti i na zavičajnoj razini jer su takve teme učenicima bliže i često zanimljivije jer produbljuju svoje znanje o umjetnosti s kojom žive svaki dan (npr. Dvorci Hrvatskoga zagorja). Projekt koji će ovdje biti predstavljen povezivanje je stilske teme sa zavičajnom temom. Riječ je o arhitekturi historicizma u Zagrebu.

 

1. Namjena projekta i odabir gradiva

            Projekt je namijenjen učenicima drugoga razreda gimnazije s dvogodišnjim programom Likovne umjetnosti ili učenicima trećega razreda gimnazije sa četverogodišnjim programom Likovne umjetnosti. Gradivo koje projekt obuhvaća jest arhitektura historicizma u Zagrebu.

 

2. Cilj projekta

            Projektnom nastavom ostvaruju se sljedeći ciljevi: suradnički istraživati i zaključivati, otkrivati i poticati istraživačke mogućnosti svakoga učenika u istraživačkome timu, razvijati istraživačku radoznalost, podizati samopouzdanje, razvijati komunikacijske sposobnosti, poticati na suradnju i pomaganje drugima, stečena znanja primjenjivati u svakodnevnome životu, a iskustva u sljedećim istraživanjima...

            Konkretni glavni cilj ovoga projekta jest upoznati učenike s reprezentativnim primjerima zagrebačke sakralne, javne i stambene arhitekture (novogradnjama i restauracijama) te najznačajnijim arhitektima iz razdoblja historicizma podijeljenog prema razvojnim stupnjevima na rani (romantičarski), visoki (strogi) i kasni historicizam, a zatim i prezentirati arhitekturu historicizma u Zagrebu. Smještanjem primjera u povijesnoumjetnički kontekst otvara se mogućnost komparativne analize s primjerima iz opusa istoga autora ili u kontekstu šire kulturne baštine tražeći uzore za pojedina konstrukcijska ili dekorativna rješenja.

 

3. Faze i vremenik rada

Prije iznošenja ideje učenicima, profesor bi trebao sam ili u suradnji s kolegama, ako je riječ o interdisciplinarnome, odnosno korelacijskome modelu projekta, osmisliti i razraditi plan projekta. Ako projekt zahtijeva odobrenje određenih financijskih sredstava, plan se na početku školske godine predaje ravnatelju škole s detaljnim obrazloženjem svake financijske potražnje. Projekt također treba uklopiti u godišnji plan i program, koji se isto tako predaje ravnatelju na početku školske godine, a zatim i detaljno razraditi u mjesečnome izvedbenom planu ako je riječ o projektu koji se provodi unutar obvezatnoga nastavnog predmeta. Projekt se može provoditi u sklopu izbornoga predmeta ili kao izvannastavna aktivnost, ali u tom slučaju nisu svi učenici dužni sudjelovati.

Za projektnu nastavu o zagrebačkoj historicističkoj arhitekturi bile bi potrebne tri faze rada (pripremna faza, faza rada na terenu – terenska nastava, završna faza), a projekt bi trajao pet tjedana.

Pripremna faza trajala bi tjedan dana. Prvi dan učenicima bi se predstavio projekt, objasnili njegovi ciljevi, učenici bi se podijelili u skupine te bi im bili dodijeljeni zadatci za rad u skupinama i individualni rad, uputilo bi ih se na dostupnu literaturu i internetske izvore o zadanoj temi. Komunikacija među učenicima, ali i između učenika i profesora odvijala bi se elektroničkom poštom i preko usluge Google groups gdje bi učenici mogli dodavati svoje materijale kada ih budu smatrali završenima. Tijekom toga tjedna učenici se mogu javiti profesoru s bilo kakvim pitanjima o projektu, svojim zadatcima i sl. Svaki učenik dobio bi upute za rad u pisanome obliku te vremenik rada.

Faza rada na terenu trajala bi tri tjedna. U prvome tjednu učenici bi s profesorom obišli građevine koje vremenski pripadaju ranome historicizmu, u drugome tjednu visokohistoricističke građevine te u trećem tjednu građevine nastale u kasnome historicizmu. Terenska nastava odvijala bi se tijekom učeničkoga slobodnog vremena (npr. u subotu prijepodne). Učenici koji žele mogu rezultate svojih istraživanja izložiti pred samom građevinom, za što bi bili nagrađeni dodatnim bodovima jer su zadatak izvršili prije zadanoga roka i hrabro izlagali pred suučenicima i pokojim prolaznikom.

U završnoj fazi, koja bi trajala tjedan dana, postupno bi se izložili rezultati projekta, ispravili ako je potrebno, te sustavno prezentirali u obliku internetske stranice. Vrednovao bi se rad učenika i njihovo zalaganje unaprijed najavljenim sustavom bodovanja. Pokrenula bi se rasprava o pozitivnim i negativnim stranama projekta, poteškoćama s kojima su se učenici susretali tijekom rada i dr. Ako bi se učenicima svidio projektni način rada, mogli bi predložiti teme na kojima bi htjeli raditi.

 

4. Raspoređivanje aktivnosti

            Učenike bi se prema njihovim afinitetima i sposobnostima rasporedilo u skupine, ali bi dobili i individualne zadatke.

Kao uvod u rad ukratko bi se prezentirala najvažnija historicistička arhitektonska ostvarenja u drugim europskim državama i objasnile njihove značajke te periodizirao historicizam.

Za samostalni zadatak svaki bi učenik dobio radni materijal s legendom jedne građevine te prikazom njezina projekta, tlocrta, stare fotografije i sl. te bi trebao fotografirati sadašnje stanje građevine (ako ona još uvijek postoji) i formalno analizirati njezinu vanjštinu.

(U većini se građevina ne smije fotografirati bez dopuštenja ili čak pismeno odobrene molbe. Neke su građevine tijekom vremena promijenile svoju namjenu pa je unutrašnjost pregrađena. Ako je riječ o privatnim stambenim objektima, u njih je teško ili gotovo nemoguće ući. Zbog tih razloga učenici će dobiti zadatak analizirati samo vanjštinu građevine.)

Skupine bi bile podijeljene prema razvojnim stupnjevima historicizma, što bi, s obzirom na odabrane građevine, značilo da neće sve skupine imati jednak broj članova. Pretpostavljajući da razred s kojim se projekt izvodi ima trideset učenika, skupina br. 1 koja bi se bavila ranim historicizmom imala bi šest članova, skupina br. 2 koja bi se posvetila visokomu historicizmu obuhvaćala bi trinaest građevina, pa tako i sadržavala trinaest članova, a skupina br. 3 koja bi analizirala građevine kasnoga historicizma jedanaest članova. Na temelju individualnih zadataka, tj. analize građevina, članovi skupina trebali bi zajednički prepoznati osnovne značajke (funkcije građevina, arhitekte koji su se najviše isticali, uporabu određenih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, izbor stila itd.) zadanih razvojnih stupnjeva historicizma u zagrebačkoj arhitekturi.

 

5. Metode i oblici rada

Metode kojima će se koristiti tijekom rada mogu se podijeliti prema djelatnostima učenika i profesora te prema mogućnostima ostvarivanja komunikacije s učenicima.

Metode prema djelatnostima učenika i profesora obuhvaćaju:metodu čitanja, metodu slušanja, metodu pisanja, metodu pokazivanja, metodu promatranja, metodu zapažanja, metodu zamišljanja, metodu razmišljanja. Ako neki učenik želi skicirati ili nacrtati npr. pročelje neke građevine, u metode prema djelatnostima može se ubrojiti i metoda crtanja. Komunikacija s učenicima ostvaruje se sljedećim metodama: metodom heurističkoga razgovora, reprodukcijskom metodom, metodom zaključivanja, metoda porabe nastavnih sredstava i pomagala te metodom raščlambe (analize).

            Oblici rada koji se pojavljuju tijekom izvođenja projekta obuhvaćaju: frontalni rad, individualni rad i rad u skupinama.

 

6. Objava rezultata, njihovo vrednovanje i korekcija

            U posljednjem tjednu izvođenja projekta, kada bi sve analize bile napisane i postavljene na Google groups, glasnogovornici skupina kratko bi referirali o osnovnim značajkama razvojnih faza historicizma, zatim bi profesor pokazao pano s fotografijama glavnih pročelja svih analiziranih građevina te učenicima nasumično podijelio analize u omotnicama.

U podijeljenim analizama legende ne bi bilo, a podatci koje ona obuhvaća, a pojavljuju se u tekstu, bili bi zacrnjeni. Svaki bi učenik naglas čitao analizu koju je dobio u omotnici te pokušao, prema fotografijama na panou, prepoznati o kojoj je građevini riječ. Time bi se utvrdilo je li analiza valjana, a ujedno i ispraviti netočne podatke jer bi profesor mogao dodati što je izostavljeno, a smatra ga važnim.

Učenici tijekom trajanja projekta uspješnošću izvršavanja zadataka prikupljaju bodove na temelju kojih po završetku projekta dobiju ocjenu. Najveći broj bodova jest četrdeset. Bodovi se ostvaruju u nekoliko kategorija. Budući da je glavni zadatak analiza građevine, on donosi najviše bodova – petnaest, koje dodjeljuje profesor. Kako bi učenici i uživo vidjeli sve građevine te ih doživjeli u njihovu okruženju, pohađanje terenskih nastava vrlo je važno, ali s obzirom na to da se odvijaju u slobodno vrijeme, broj bodova ne smije biti jako visok pa svaki rad na terenu nosi četiri boda. Četiri boda može donijeti i kvalitetno odrađen skupinski zadatak te fotografije građevina koje su učenici samostalno snimili, a ne npr. preuzeli s neke internetske stranice. Kako bi učenici razvijali kritičko mišljenje i vještine argumentiranja, ocjenjivat će i analize koje su napisali njihovi suučenici. Davat će im ocjene (od jedan do pet, što znači da je u toj kategoriji moguće ostvariti najviše pet bodova) argumentirajući svoju odluku, a te „ocjene“ u zbrajanju će se pretvarati u bodove. Učenici koji odluče izlagati svoj zadatak pred građevinom, mogu dobiti dodatna dva boda koja u nekim situacijama mogu povisiti ocjenu.

Budući da je ukupan broj bodova 40, za ocjenu odličan (5) potrebno je ostvariti od 36 do 40 bodova, za vrlo dobar (4) od 31 do 35 bodova, za dobar (3) od 26 do 30 bodova i za dovoljan (2) od 21 do 25 bodova.

 

7. Način prezentacije projekta

S obzirom na to da ne postoji internetska stranica na kojoj je sustavno prezentirana historicistička arhitektura, rezultati ovoga projekta obuhvatit će trideset zagrebačkih građevina, ali će stranica biti otvorena za proširivanje. Bilo bi izvrsno kada bi profesori likovne umjetnosti projekt proveli i u drugim hrvatskim gradovima te kada bi se cijeli korpus najreprezentativnijih historicističkih građevina prezentirao na toj internetskoj stranici kao znamenitosti hrvatske kulturne baštine. Kada bi se ostvarila suradnja takvih razmjera, možda bi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske odlučilo subvencionirati učeničke posjete drugim gradovima, gdje bi im njihovi vršnjaci prezentirali historicističku baštinu svojega grada koju su samostalno istraživali pod vodstvom svojih profesora likovne umjetnosti.

 

8. Prijedlozi, pohvale, pokude

            Pri samome završetku projekta u učionici se pokreće rasprava u kojoj učenici iznose svoje stavove o projektnoj nastavi, ukazuju na njezine prednosti i nedostatke iz svoje perspektive, na poteškoće s kojima su se susretali i sl. Ako im se takav način rada svidio, saslušavaju se njihovi prijedlozi za sljedeće projekte.